Od 1. siječnja 2024. godine u hrvatski je pravni sustav uveden inkluzivni dodatak, novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom. Ovim institutom nastoji se osigurati dodatna financijska potpora osobama koje se svakodnevno suočavaju s različitim funkcionalnim ograničenjima, s ciljem njihove veće uključenosti i ravnopravnosti u društvenom životu.
U ovom članku donosimo pregled ključnih informacija vezanih uz inkluzivni dodatak – tko ima pravo na ostvarenje ovog prava, kako se utvrđuje visina naknade, koji su uvjeti i postupci propisani zakonom te koja su prava korisnika u postupku pred nadležnim tijelima.
Inkluzivni dodatak predstavlja novčanu naknadu čija je svrha pružanje potpore osobama s invaliditetom radi prevladavanja prepreka koje utječu na njihovu punu i učinkovitu društvenu uključenost, sukladno načelu ravnopravnosti. Uvođenjem ovog prava zakonodavac nastoji osigurati dodatne uvjete za samostalniji, dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
Ova naknada ima poseban pravni i socijalni status:
Iznos inkluzivnog dodatka izračunava se na temelju osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, ovisno o razini utvrđene potpore. Time se omogućuje usklađivanje visine naknade s fiskalnim mogućnostima države te stvarnim potrebama korisnika.
Pravo na inkluzivni dodatak može ostvariti osoba koja ispunjava određene osobne, zdravstvene i imovinske uvjete propisane Zakonom o inkluzivnom dodatku. U nastavku navodimo ključne kriterije koji moraju biti zadovoljeni kako bi se pravo priznalo.
1. Državljanstvo i boravišni status
Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati:
Osim toga, pravo mogu ostvariti i osobe pod posebnom zaštitom:
2. Funkcionalna oštećenja i stupanj invaliditeta
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se:
Procjena se temelji na nalazu i mišljenju nadležnog tijela za vještačenje, u skladu s propisima o metodologiji vještačenja.
Također, odrasle osobe i djeca s drugim ili trećim stupnjem invaliditeta mogu ostvariti pravo na niže razine dodatka, neovisno o formalnom statusu osobe s invaliditetom u registru.
3. Isključenja – kada se pravo ne može ostvariti
Postoje situacije u kojima se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje, bez obzira na stupanj invaliditeta:
Također, korisnicima četvrte i pete razine potpore dodatak se ne priznaje ako:
Visina inkluzivnog dodatka određuje se prema stupnju funkcionalnog oštećenja osobe s invaliditetom, odnosno razini potpore koja joj je potrebna za svakodnevno funkcioniranje. Sustav je postavljen tako da financijska naknada proporcionalno raste s težinom invaliditeta i složenošću potreba.
Inkluzivni dodatak se utvrđuje u postotku od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, i to na sljedeći način:
Na temelju Odluke o osnovici za izračun iznosa inkluzivnog dodatka Vlade Republike Hrvatske od 11. siječnja 2024. godine osnovica na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka, iznosi 120,00 eura.
Razinu potpore utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Postupak za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak provodi se pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, koji je zakonom ovlašten odlučivati o ovom pravu u prvom stupnju.
Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak uređen je načelima žurnosti, socijalne osjetljivosti i procesne pravičnosti. Zakonom su jasno propisani koraci za pokretanje i vođenje postupka, prava i obveze stranaka te mehanizmi zaštite.
Postupak za ostvarivanje prava može se pokrenuti na dva načina:
1. Na zahtjev stranke - fizičke osobe koja traži priznavanje prava
2. Po službenoj dužnosti - kada nadležno tijelo raspolaže saznanjima o postojanju okolnosti koje ukazuju na potrebu pokretanja postupka
Zakon izričito propisuje da je postupak žurne naravi. Ovisno o složenosti predmeta, Zavod je dužan donijeti rješenje u sljedećim rokovima:
Rok počinje teći od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Pravo se priznaje retroaktivno, s danom podnošenja zahtjeva.
Osobe koje su gluhe ili gluhoslijepe imaju pravo na pomoć komunikacijskog posrednika u svim fazama postupka, osim ako već koriste uslugu osobne asistencije.
Na rješenje Zavoda moguće je izjaviti žalbu Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ovaj dio zakona jasno pokazuje da država ozbiljno pristupa transparentnosti i odgovornosti u sustavu socijalne skrbi, osobito kada je riječ o podacima o ranjivim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom.
Uvođenjem inkluzivnog dodatka, hrvatski zakonodavac uspostavio je jedinstven i pravedniji sustav kojim se osobama s invaliditetom omogućuje dostojanstveniji život i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Nova regulativa ne samo da pojednostavljuje ostvarivanje prava, već i jasno definira uvjete, postupke i odgovornosti svih uključenih strana – od korisnika, preko nadležnih tijela, do samih institucija.
Pravo na inkluzivni dodatak može predstavljati ključnu financijsku i socijalnu potporu osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Iako je zakon jasno definirao uvjete, postupke i nadležnosti, praksa ostvarivanja ovog prava može biti izazovna – osobito kada se javljaju administrativne prepreke, nepravilnosti u vještačenju ili nerazumijevanje vlastitih prava.
Ako imate pitanja o svojim pravima, niste sigurni ispunjavate li uvjete, ili vam je postupak nepravedno odbijen ili odugovlačen, pravna pomoć može biti presudna za ostvarenje vašeg prava.
Naš tim iskusnih pravnih stručnjaka stoji Vam na raspolaganju. Pružamo:
Ne čekajte da rokovi prođu – kontaktirajte nas već danas putem naše kontakt stranice ili telefonom i osigurajte pravnu zaštitu koja vam pripada.