Tko odgovara za štetu i kako ostvariti odštetu?
Nalet na divljač na cesti može dovesti do znatne štete na vozilu, tjelesnih ozljeda i složenih pitanja odgovornosti. U takvim slučajevima važno je utvrditi tko je odgovoran, koji dokazi postoje i može li se tražiti naknada štete od lovoovlaštenika, upravitelja ceste, osiguratelja ili druge odgovorne osobe.
Nalet na divljač jedna je od čestih prometnih nesreća na hrvatskim cestama. Riječ je o specifičnom prometnom štetnom događaju koji se pojavljuje na javnim cestama, osobito na dionicama koje presijecaju lovišta ili migracijske koridore divljih životinja.
U praksi se najčešće radi o naletu na srnu, jelena ili divlju svinju. Takvi događaji otvaraju složena pitanja građanskopravne odgovornosti, uzročnosti, suodgovornosti oštećenika te opsega naknade štete.
Pravni okvir ovih situacija ne proizlazi iz jednog propisa, već iz međudjelovanja općih pravila obveznog prava i posebnih propisa o lovstvu, cestama i sigurnosti prometa.
U praksi se paralelno primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o cestama, Zakona o lovstvu te Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz moguće uključivanje pravila osiguranja prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu i ugovornim uvjetima kasko osiguranja.
Važno je znati: nalet na divljač ne znači automatski da vozač sam snosi štetu. U svakom slučaju treba provjeriti okolnosti nesreće, stanje prometnice, signalizaciju, eventualne propuste u održavanju ceste ili lovišta te mogućnost pokrića iz osiguranja.
Nalet na divljač označava prometni događaj u kojem divlja životinja iznenada ulazi na kolnik, uslijed čega dolazi do izravnog sudara ili oštećenja vozila prilikom pokušaja izbjegavanja.
Štetni događaj može imati isključivo imovinske posljedice, primjerice oštećenje vozila i prateće troškove, ali i neimovinske posljedice, kao što su bolovi, strah, smanjenje životnih aktivnosti ili druge posljedice ozljeđivanja.
S aspekta građanskog prava, riječ je o izvanugovornoj odgovornosti za štetu u smislu članka 1045. Zakona o obveznim odnosima, prema kojem je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
Odgovornost se prosuđuje prema objektivnim kriterijima ili prema načelu presumirane krivnje, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.
Odgovornost za štetu nastalu naletom na divljač na cesti u pravilu se razmatra u odnosu na dva potencijalna subjekta: ovlaštenika prava lova, odnosno lovoovlaštenika, i upravitelja ceste.
Lovoovlaštenik može odgovarati ako se utvrdi propust u gospodarenju lovištem i poduzimanju razumno očekivanih preventivnih mjera.
Upravitelj ceste može odgovarati ako nije osigurao održavanje i zaštitu ceste, uključujući odgovarajuću prometnu signalizaciju ili održavanje zaštitnih ograda, sukladno obvezama iz Zakona o cestama.
U praksi se često provjerava: je li na mjestu događaja bio postavljen prometni znak koji upozorava na divljač na cesti, je li prometnica bila pravilno održavana, postoji li zaštitna ograda i je li ranije na toj dionici bilo sličnih događaja.
U svakom slučaju procjenjuje se i eventualna suodgovornost vozača prema pravilima Zakona o obveznim odnosima, osobito u slučaju neprilagođene brzine, nepažljive vožnje ili nepoštivanja prometne signalizacije.
Oprez kod suodgovornosti: ako se utvrdi da je vozač vozio neprilagođenom brzinom, nije poštovao prometni znak ili nije postupao s dužnom pažnjom, naknada štete može biti umanjena razmjerno njegovom doprinosu nastanku štete.
Naknada štete može obuhvaćati imovinsku i neimovinsku štetu. Imovinska šteta, u smislu Zakona o obveznim odnosima, uključuje stvarnu štetu i izmaklu korist.
U kontekstu štete nastale naletom na divljač na cesti to najčešće podrazumijeva:
U slučaju ozljeda primjenjuju se i pravila o pravičnoj novčanoj naknadi za pretrpljene fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti te naruženost.
Visina takve naknade određuje se prema okolnostima svakog pojedinog slučaja, najčešće nakon provedenog medicinskog vještačenja i prema orijentacijskim kriterijima koje sudovi koriste pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade neimovinske štete.
Kasko osiguranje: u određenim situacijama šteta može biti pokrivena i policom kasko osiguranja, ovisno o ugovorenim uvjetima osiguratelja. Zato je nakon nesreće korisno provjeriti i vlastitu policu osiguranja.
Povezano: ako je u naletu na divljač došlo do težih ozljeda ili smrti, korisno je pročitati i članak o naknadi štete zbog smrti i teških tjelesnih ozljeda.
U praksi je za ostvarivanje prava na naknadu štete ključno pravodobno i pravilno dokumentiranje događaja. Policijski zapisnik o očevidu često predstavlja temeljni dokaz o okolnostima nastanka štete, lokaciji, vremenu i mogućim tragovima divljači.
Fotodokumentacija, svjedoci, snimke nadzornih kamera ili dashcam uređaja mogu imati važnu ulogu u dokazivanju uzročne veze.
Posebno složeni slučajevi javljaju se kod izbjegavanja životinje bez izravnog kontakta s divljači. U takvim situacijama dokazivanje prisutnosti životinje na kolniku i opravdanosti reakcije vozača ima presudnu važnost.
Dokazi koje je korisno sačuvati:
```Povezano: općenitiji pregled prava nakon prometne nezgode dostupan je u članku naknada štete kod prometne nesreće.
Prema općem pravilu Zakona o obveznim odnosima, potraživanje naknade štete zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu prouzročila, a u svakom slučaju u roku od pet godina od nastanka štete.
Pokretanje sudskog postupka prekida zastaru, dok pregovori ili dopisi u pravilu nemaju takav učinak.
Važno: s prikupljanjem dokaza i pravnom provjerom ne treba čekati. Kako vrijeme prolazi, teže je dokazati okolnosti nesreće, stanje prometnice, postojanje signalizacije, tragove divljači i odgovornost potencijalno odgovornih osoba.
Sudska praksa ima važnu ulogu u razumijevanju odgovornosti za štetu nastalu naletom na divljač, osobito kada se radi o autocestama, zaštitnim ogradama i obvezi upravitelja ceste da osigura sigurno odvijanje prometa.
Vrhovni sud zauzeo je stajalište o teretu dokazivanja i presumiranoj krivnji pravne osobe koja upravlja autocestom.
„Upravo činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste, ukazuje ili da je rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi postojao, ili da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena, jer da je bila tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste.“
„Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da je teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa bile na strani tuženika, a ne tužitelja.“
Ovim je potvrđeno načelo da sama pojava divljači na autocesti može predstavljati indiciju propusta u održavanju prometnice.
```U ovoj odluci Vrhovni sud dodatno razrađuje standard dužne pažnje koncesionara autoceste.
„Upravo ta činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste, ukazuje ili da je rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi postojao ili da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena ili da ograda od visine od 1,40 metara nije dovoljno visoka da spriječi ulaz divljači…“
„…tuženik kao koncesionar dužan je po potrebi poduzimati i mjere koje su veće od onih propisanih pravnim propisima…“
Time je potvrđeno da formalno ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta ne isključuje odgovornost ako mjere objektivno nisu bile dostatne za sprječavanje opasnosti.
```Vrhovni sud dodatno naglašava značaj same činjenice pojave divljači na kolniku.
„…upravo ta činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje na to ili da je postojala rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi ili da zaštitna ograda nije pravilno postavljena…“
Iz prikazane sudske prakse proizlazi zaključak da pojava divljači na kolniku autoceste može predstavljati snažnu indiciju propusta u održavanju prometnice, a pravna osoba koja upravlja autocestom može odgovarati po načelu presumirane krivnje, uz teret dokazivanja da je poduzela potrebne mjere radi sigurnog i nesmetanog prometa.
```Slučajevi naleta na divljač na cesti predstavljaju pravno i činjenično složene situacije u kojima se prepliću pravila deliktne odgovornosti, posebne obveze upravitelja cesta i lovoovlaštenika te pravila osiguranja.
Uspjeh u ostvarivanju naknade štete uvelike ovisi o pravilnom utvrđivanju odgovorne osobe, kvaliteti prikupljenih dokaza i pravodobnom poduzimanju procesnih radnji, osobito imajući u vidu rokove zastare.
Prometne nesreće uzrokovane naletom na divljač relativno su česte na hrvatskim cestama, osobito u područjima gdje se prometnice nalaze u blizini lovišta ili prolaze kroz područja kretanja divljih životinja.
Ključna poruka: nakon naleta na divljač najvažnije je odmah dokumentirati događaj, obavijestiti policiju, prikupiti dokaze i provjeriti tko može biti odgovoran za nastalu štetu.
Odvjetničko društvo Špehar & Špehar & Rukavina pruža pravnu podršku u postupcima koji uključuju:
Pravodobno obraćanje stručnoj osobi može biti važno radi očuvanja dokaza, pravilnog izračuna štete, procjene moguće suodgovornosti i sprječavanja nastupa zastare.
Odgovornost se najčešće razmatra u odnosu na lovoovlaštenika i upravitelja ceste, ovisno o okolnostima događaja, stanju prometnice, signalizaciji, zaštitnim ogradama i drugim dokazima.
Preporučljivo je odmah obavijestiti policiju kako bi se sastavio zapisnik ili druga službena potvrda o događaju. Takva dokumentacija može biti važan dokaz u postupku naknade štete.
U određenim slučajevima šteta može biti pokrivena kasko policom, ovisno o ugovorenim uvjetima osiguravatelja. Zato je nakon nesreće korisno provjeriti vlastitu policu osiguranja.
Takvi slučajevi mogu biti dokazno složeniji. Važno je dokazati prisutnost divljači, opravdanost reakcije vozača i uzročnu vezu između događaja i nastale štete.
Da. Ako se utvrdi da je vozač vozio neprilagođenom brzinom, nije poštovao prometnu signalizaciju ili nije postupao s dužnom pažnjom, naknada štete može biti umanjena.
Prema općem pravilu, potraživanje naknade štete zastarijeva u roku od tri godine od saznanja za štetu i osobu koja je štetu prouzročila, a u svakom slučaju u roku od pet godina od nastanka štete.
Ako ste pretrpjeli štetu zbog naleta na divljač i želite provjeriti mogućnost ostvarivanja naknade štete, obratite se Odvjetničkom društvu Špehar & Špehar & Rukavina radi dogovora o terminu konzultacija.
Napomena: ovaj članak je informativan i ne predstavlja individualni pravni savjet za konkretan slučaj.